OBRANA I ZAŠTITA Detoksikacija ljekovitim biljem

Pametna i svrsishodna fitoterapija zaista može pomoći jetri kao organu da bolje funkcionira. No, postoje i kontraindikacije, a to su žučni kamenci i opstrukcija žučovoda, upalni procesi u jetri, te terapija nekim lijekovima gdje se funkcija jetre ne smije pojačavati.

Piše: Goran Smirčić, fitonutricionist-fitoaromaterapeut


Detoksikacija nam je postala poznata pojavom tvrdnji da nam je tijelo „začepljeno“ sa smećem kojeg se nismo stigli riješiti. Je li moguće da su Priroda ili Bog propustili ugraditi u nas sigurnosne sustave koji će nas očistiti od zaostalih metaboličkih spojeva, stranih i nepotrebnih supstanci i opasnih slobonih radikala? Ako jesu, radi se o velikom propustu. Pa zašto onda ne umremo od toksične reakcije ili sepse? Možda od trovanja teškim metalima? Da li je naš unutarnji sustav funkcionalan, da li je dorastao vremenu i prostoru u kojem živimo? 

U ovom tekstu ćemo pokušati objasniti detoksikaciju kao pojam i kao proces, te je uskladiti s konvencionalnim medicinskim pojmovima.

Klasična medicina za sada ne pozna pojam detoksikacije kakvim ga smatra alternativna medicina. Dokazano je da tijelo posjeduje efikasne vlastite detox mehanizme putem citokroma CYP-P450, glutationa i čitavog niza enzima i hormona. Priroda nas (ipak) nije ostavila bez zaštite od otrovnih utjecaja iz okoline. No, ista ta medicina ipak priznaje određene slučajeve intoksikacije putem alkohola, teških lijekova, pesticida ili endogenih otrovnih spojeva i slobodnih radikala, gdje je pomoć zaista potrebna ukoliko želimo spasiti rad organa, a ponekad i život. Upravo ovo je točka gdje možemo pomiriti klasične i alternativne medicinare; detoksikacija postoji, ali u određenom smislu i slučajevima, iako se može provoditi i kao prevencija. Ponekad je čak i kontraindicirana i ne smije se provoditi. Zato je potreban oprez i dobra procjena. Pojam detoksikacije odnosno drenaže treba se shvatiti realno i uravnoteženo, kao i svaki drugi nutritivno-medicinski humani proces.

U prirodi imamo mnoge biljke koje se predstavljaju kao „čistači“ organa ili krvi, službeno se nalaze u farmakopejama mnogih država i koriste se stoljećima. Dakle, nekakav vid čišćenja poznavali su naši preci. Najčudnije je što su se hranili zdravo, nisu imali zagađivača, a opet su trebali čišćenje. A što je onda s nama u 21. stoljeću, koji imamo nekoliko desetina puta prljaviju okolinu, jedemo pretežno umjetne i sintetičke proizvode i pijemo sintetičke lijekove – koliko onda nama treba taj isti proces? Ovo je tema za ozbiljno razmišljanje. 

Najpoznatiji francuski fitoterapeut Messegue izuzetno je cijenio koprivu, artičoku i maslačak kao drenažne biljke, te ih obilno koristio u svom radu. Znanost je naknadno dokazala djelovanje tih i nekih drugih biljaka, pa je fitofarmacija proizvela nekoliko vrlo efikasnih koncentrata pod nazivom integralne otopine (S.I.P.F. i E.P.S. i ostale vrste). Ukoliko su nam takvi super-ekstrakcijski proizvodi nedostupni ili preskupi, uvijek se možemo poslužiti alkoholnim tinkturama ili čajevima.

U Fitonutricionizmu® njegujemo pristup ljekovitim biljem i hranom, no u ovom tekstu spominjat ćemo samo ljekovito bilje iz lepeze tradicionalnog travarstva i znanstvene fitoterapije. U posebnom tekstu o hrani dotaknut ćemo se kontinuiranog prehrambenog detox procesa.

Jetra je definitivno jedan od organa o kojem se naviše piše, jer se mnogi procesi metabolizma odvijaju u njoj, poput pretvorbe i eliminacije lijekova, obrade hranjivih tvari ili prerade šećera i masti. Ona je „ogran-fronta“, pa zato ima vrlo veliku moć regeneracije od oštećenja. Nažalost, prva i stradava ukoliko se nađe u borbi s jačim otrovom. Sjetimo se trovanja otrovnim gljivama. Taloženje otpadnih tvari u jetri nije znanstveno dokazano, no oni koji provode detoks svjedoče o nekim prolaznim pojavama poput gnojnih akni, posebnog mirisa urina i izmeta, te zadaha iz pluća. Uglavnom nakon toga imaju više energije, bolje spavaju, a krvna slika im se ponekad popravi. 

Drevna fitoterapija poznaje drenažu jetre i za nju se preporučuju biljke koje djeluju na njen rad; 

artičoka (Cynara scolimus) 

korijen velikog čička (Arctium lappa)

korijen maslačka (Taraxacum officinale)

crna rotkva (Raphaus sativus)

čaj divlje maćuhice (Viola tricolor)

listić ružmarina (Rosmarinus officinalis).

Osim toga, među biljkama imamo najboljeg „mehaničara“ za jetru, sikavicu (Sylibum marianum) sa planetarno poznatom grupom spojeva pod za nazivom silimarin. Većina ovih biljaka su u službenim farmakopejama, a znanstvena istraživanja su potvrdila njihova djelovanja. Pametna i svrsishodna fitoterapija zaista može pomoći jetri kao organu da bolje funkcionira. No, postoje i kontraindikacije, a to su žučni kamenci i opstrukcija žučovoda, upalni procesi u jetri, te terapija nekim lijekovima gdje se funkcija jetre ne smije pojačavati. Na to se obavezno mora obratiti pažnja prije upotrebe bilo kakve drenažne fitoterapije. Zato je uputno posavjetovati se sa stručnom osobom.

Bubrezi su idući organ eliminacije u kojem se može raditi drenaža i koji je jedna od „kanalizacija“ organizma. Ovdje detoks dobija drugi smisao, te se svodi na što brže izbacivanje urina s otpadnim tvarima iz tijela. Za to nam služe biljke diuretici:

list koprive (Urtica dioica)

preslica (Equisetum arvense)

crkvina-šćirica (Parietaria officinalis)

list i korijen peršina (Petroselinum spp.)

Takve biljke također se koriste kod urinoinfekcija, no i one mogu biti kontraindicirane kod bubrežnih kamenaca i upalnih procesa. Pojačavanje rada bolesnog bubrega može izazvati teško izdržive bolove ukoliko se drenažna fitoterapija provede nepravilno, a to može pogoršati simptome osnovne bolesti. Ukoliko netko ima ovakvih problema, trebao bi se posavjetovati sa stručnom osobom.

Crijeva su mjesto aktivne apsorpcije hranjivih tvari i druga kanalizacija tijela. Ona ponekad trebaju ubrzivača motoliteta ili fitoterapiju za dodatnu sluz, tj. crijevne kinetike. U tu svrhu koriste se biljni laksativi:

frangola-krkavina (Rhamnus frangula)

sena (Cassia angustifolia)

aloja gel (Aloe spp.)

piskavica (Trigonella foenum-graecum).

Laksativi djeluju kao mehanička drenaža, pa mogu poremetiti crijevnu floru. To se može popraviti uzimanjem probiotičkih kultura kako bi se mikrobiom stjenke vratio u normalnu funkciju. Uz to, mogu se koristiti biljke sa sluzima poput sjemenki lana i chije, te praha indijskog trputca (Plantago ovata). Oni su puno blažeg djelovanja, pomažu sa pojačanom proizvodnjom sluzi i utječu na kliženje sadržaja prema van. Uz to, mogu djelovati i protuupalno, ali to je tema za neki drugi tekst. Kao i kod ostalih organa, drenaža ima kontraindikacije. Ne bi je smjeli provoditi ljudi s upalnim bolestima crijeva i postoperativni bolesnici (izuzetak su biljke sa sluzima, koje se čak preporučuju u ovim slučajevima).

Pluća su manje spominjani organ u smislu detoksa. Putem pluća eliminiramo mnoge hlapive supstance, pa se i neke fitoterapijske strategije temelje na tom procesu. Npr. postoje strategije za liječenje upale pluća, gdje se koristi eliminacija eteričnog ulja češnjaka putem izdaha: kako eterično ulje ima vrlo jako antimikrobno djelovanje, putem izlaska iz tijela može usput uništiti dio mikroorganizama i pomoći tijelu u borbi s infekcijom. Pluća su posebno pogođena isparenjima i pušenjem, što stvara plakove i talog u njima. U konačnici postoji potreba za iskašljavanjem problematičnih supstanci. Ovdje se može koristiti gotovo zaboravljena biljka po nazivu oman (Inula graveolens), točnije njen rizom (mali korijen). Čaj ima neugodan okus, ali je njegovo djelovanje vrlo snažno. Kontraindikacija su upale pluća, KOBP, te bolesti kod kojih nije preporučljivo pojačavati njihov rad.

Krv je centar tijela preko kojeg se odvijaju svi detoksicirajući postupci. U njoj se rijetko nalaze nepoželjni mikroorganizmi, ali je poznato  da se mogu naći nepoželjni spojevi poput toksina i slobodnih radikala. Detoksikacija se zapravo provodi u bubrezima i jetri putem filtracije, pa je vrlo bitno da ti organi budu zdravi. Pažnja: većina fitokemikalija i sličnih spojeva vrlo privlačnih komcercijalnih imena ima ograničen pristup krvi, pa je njihova „detoksikacija“ vrlo upitna. Crijeva ne puštaju lako supstance u krv, sustav je vrlo kompliciran i krajnje selektivan. No, neki spojevi ipak imaju mogućnost prodiranja u krvožilni sustav, a to su bioflavonidi i eterična ulja. Ipak, glavna biljka „čistač krvi“ je kopriva (Urtica diodica), spomenuta gore u kontekstu bubrega. Tradicionalni travari se obilato koriste njome jer drenira i krv i urološki sustav. Osim nje, postoji grupa fantastičnih spojeva pod nazivom vitamini, posebno C i E, koji su vrlo potentni antioksidansi i pomažu našim biološkim čuvarima (npr. enzim glutation), lako prelaze u krv i imaju vrlo raznolika korisna djelovanja.

Iz svega je vidljivo da detoksikacija tijela postoji, kao i opravdanost za njeno korištenje. No, vidljivo je da postoji i niz kontraindikacija i opreza u njenom provođenju. Preventivna detoksikacija dobar je način provođenje higijene tijela, uz funkcionalnu hranu kao dodatno sredstvo detoksa. Radi se o pojačanoj konzumaciji sirovog voća i povrća kao priloge mesu, zamjena umjetnih sokova sa prirodnim sokovima ili čajevima, te micanjem viška ugljikohidrata, soli i transmasti iz prehrane. Ne očekujte brze rezultate i nemojte biti razočarani, jer takve detoksikacije hranom dulje traju i provode se cijeli život, dok je drenaža fitopreparatima kratkotrajna i intenzivna (obično 21 dan, ovisno o vrsti preparata).

U svakom slučaju, ukoliko se odlučite za detoksikaciju putem nekog sredstva, a imate neku bolest ili poremećaj, konzultirajte se sa stručnjakom za fitoterapiju.

Podijeli:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.