Imunitet nakon COVID-a

Već smo pomalo ludi od COVID-19 informacija, maski, rukavica, dezinficijensa i distance. Korona napada naše tijelo, ali postupci za zaštitu od epidemije napadaju naš način života i razmišljanja. Možda ćemo se i promijeniti u nepovrat. Vjerojatnije je da ćemo, poput opruge koja je dugo bila stisnuta u nekom trenutku eksplodirati i prestati se pridržavati većine smjernica. 

Goran Smirčić, fitonutricionist


Kako nam je već dulje vremena „ispiran“ mozak s opasnom koronom, u onom trenutku kada bude proglašeno da je više nema – mi ćemo zaboraviti da postoje i drugi mikroorganizmi. A oni baš to čekaju. Da se opustimo, uljuljkamo u pobjedu nad pandemijom, pa da nas neki od njih spremi u krevet, baš prije ljeta i napokon dozvoljenih kafića i shoping-centara.

Ima nešto u nama što ih u tome može spriječiti. To nešto zove se imunitet, jedini pravi zaštitnik od infekcije. Ovdje pišemo samo o dijelu imuniteta koji se bori protiv infekcija.

On ne smije biti ni prejak, jer može izazvati pretjerano jaku reakciju tijela na mikroorganizam, a opet ne smije biti niti preslab (što je češći slučaj) gdje će mu trebati više vremena da se pokrene, a onda bi mogla slijediti blaga reakcija.

Idemo pogledati uvjete njegovog optimalnog rada.

Imunitetu treba ODMOR

Ovaj dio imuniteta, zadužen za infekte, nikada ne spava. Poput vojske, uvijek je budan i pazi što ulazi u vas. Međutim, ima faze u danu kada se ipak odmara, a to je san. Inače tijelo većinu svojih pokvarenih procesa popravlja onda kada se svijest ugasi. Tada se biokemija može posvetiti sama sebi i nesmetano se baviti popravcima.

Pod odmorom se smatra 7-8 sati dobrog sna i popodnevni san od 1-2 sata (tko je na njega naviknuo). U tom vremenu „vojske“ tijela se pregrupiraju i uklanjaju nedostatke nastale u onom vremenu kad smo turbo-pokretni. Netko bi mogao reći da smo se sada u vrijeme COVID-a naspavali. Većina možda, no ima onih koji po cijele noći ostaju pred TV-om ili igricama. Bez obzira što su kući, njihova tijela i umovi vjerojatno nisu odmorni. To se može odraziti na imunitetu. Dakle, spavajte dovoljno.

Imunitetu treba FIZIČKA AKTIVNOST

Tromi ljudi imaju trom imunitet, tromu probavu, trome reakcije. Gledajući naše tijelo saznajemo da je prvenstveno napravljeno za kretanje. Po položaju kralježnice i zdjelice saznajemo da bi sjedenje trebalo biti prijelazni položaj tijela, a ne stalni.

Smanjena fizička aktivnost dovodi do smanjenog intenziteta svih procesa u organizmu, pa i imuniteta. Ubrzavanje cirkulacije, povećanje tjelesne temperature putem vježbanja i dovođenje ritma srca do 120 otkucaja u minuti ponovno pokrećemo sve sustave u organizmu, poput uključivanja računala. Pokreću se antioksidativni procesi, pojačana izmjena tvari, otklanjanje „smeća“ iz organizma i povećava se aktivnost vojske koja nas štiti od infekata.

Ovo bi mogla biti jedna od nevolja koja je vezana za karantenu. Nismo se mogli kretati, možda nam se nije dalo vježbati kod kuće, došlo je nekoliko kila u područje struka i slične posljedice nekretanja. Na tome treba hitno poraditi, ne samo zbog linije za kupaći kostim, nego zbog imuniteta. Tamo negdje vani postoje mikroorganizmi koji će iskoristiti vaš uspavani obrambeni sustav. To im je doslovno životna misija. A sa sat vremena fizičke aktivnosti dnevno možete to prevenirati.

Imunitetu treba ZDRAVA HRANA

Pojam „zdrava hrana“ je kontroverzan, posebno kada se nalazi u trgovini s hranom. Ističući da je baš na tim policama „zdrava hrana“ posredno implicirate da se u ostalom dijelu trgovine nalazi ona „nezdrava“. Smiješno, zar ne? Još smješnije (ili tužnije) je to da većina ljudi kupuje onu nezdravu, a zdrava se uglavnom zaobilazi zbog cijene. Naravno da nije tako. Da hrana nije zdrava, ne bi se mogla prodavati. Može se govoriti o „više zdravoj“ ili „manje zdravoj“, kao npr. kod ulja. Uglavnom, ovdje se istinitom pokazala ona izreka „Ono si što jedeš“. Amerikanci imaju izreku koja je opisana u kratici GI-GO (garbage in –garbage out), odnosno „smeće unutra-smeće van“.

Teško je izgraditi zdravo tijelo, pa i zdrav imunitet ako jedete hranu loše kvalitete. Tijelo nije Harry Potter da čarobnim štapićem pretvara loše u dobro. Zato je potrebno unositi raznovrsne namirnice što prirodnijeg porijekla i što manje agresivno termički obrađene. Time čuvamo njihove sastojke u nepromijenjenom obliku jer samo takvi mogu biti aktivni metaboliti.

U svakom obroku trebala bi biti i neka izvorno prirodna namirnica, poput rajčice uz doručak, salate uz ručak ili voćke uz večeru. Kombinacije su nepregledne, ovise samo o vašoj mašti i afinitetu vašeg želuca. Uz kvalitetu obroka potrebna je i redovitost. Tri obroka na dan smatraju se redovitim, jer tijelo koristi hranu u procesu proizvodnje energije. Neki nutricionisti naglašavaju potrebu 5 obroka, s tim da su 2 obroka zapravo međuobroci s nekim sjemenkama ili voćem. I ta logika ima smisla. Zašto ovo naglašavamo? Upravo iz razloga jer sada počinju brze, izgladnjujuće prehrambene dijete koje omogućavaju nošenje prošlogodišnje ljetne robe. Ili one od srednje škole. Mikroorganizmi i ovo čekaju. Nedostatak hrane u tijelu ispočetka se može pokazati dobar, poput povremenog posta. Izgorit ćete višak masti koje ste možda nanijeli u vremenu karantene, ali taj proces će ubrzo prestati, nećete više gubiti na kilogramima, a slabit ćete imunitet. Nije dobar izbor. Pokušajte ostati na 3 obroka, malo ih modificirajte i sve će biti OK.

Imunitetu treba PODRŠKA

Netko će reći da nam je hrana osiromašena. Moguće. Nutritivna vrijednost hrane ovisi o mnogo toga, a znamo da se danas uzgoj temelji na simulacijama dobrih uvjeta; staklenici, prihrana, hidracija (neke čak i rastu iz vode)… To se može odraziti na kvalitetu ploda ili lista koji jedemo. OK. Niti to nije nepremostiv problem.

Prva podrška – SUPLEMENTACIJA

Pod tim pojmom podrazumijevamo unos aktivnih metabolita u koncentriranom obliku. To nisu samo vitamini, na koje smo možda odmah pomislili. To mogu biti proteini, slobodni šećeri, tvari korisne za biokemijske procese (npr. astaksantin ili beta-karoten), minerali, tvari za sanaciju hrskavice (poput glukozamina i kondroitina), te niz drugih supstanci čudesnih imena. Naravno, moramo biti pametni i ne uzimati sve.

Za imunitet su posebno važni multi-vitamini i minerali. Oni su kofaktori u radu imunološkog sustava, pojačano se troše prilikom bolesti, pa je mudro da ih nadomještamo. Suplementacija bi trebala biti POVREMENA INTERVENCIJA. Dakle, nema potrebe da 365 dana uzimate istu tvar, osim ako vam je stručna osoba to preporučila. Vitaminske kure dobro je obaviti u jesen i u proljeće, a onda možete ubaciti koju kutijicu i u toku godine. Prehrana je ta koja bi trebala donijeti neophodne vitamine i minerale. Ako imate problema sa sezonskim prehladama, onda bi ovo trebao postati ritual. Imunitet će vam biti zahvalan.

Druga podrška – FITOTERAPIJA I AROMATERAPIJA

Biljke sadrže mnoge nutrijente koji mogu „nabildati“ imunosustav, a neke se bore protiv mikroorganizama. Neke imaju dokazano takvo djelovanje, dok se za neke pretpostavlja na temelju iskustava. Uz to, u biljnom svijetu imamo jednu zanimljivu grupu biljaka koje se nazivaju „adaptogeni“. Pokazali su se vrlo korisni za imunitet jer adaptiraju tijelo na promjene i tako podržavaju imunološki sustav u radu. Neki od njih, poput sibirskog ginsenga (Eleutherococcus senticosus) čak djeluju i imunostimulativno. 

Od eteričnih ulja najpoznatiji su čajevac (Melaleuca alternifolia), ravensara (Cinnamomum camphora ct cineol), niauli (Melaleuca quinquenervia), kajeput (Melaleuca cajeputi), ahibero (Cymbopogon giganteus), manuka (Leptospermum scoparium), ajowan (Trachyspermum ammi) i mravinac (Origanum ssp.) Uz još lepezu eteričnih ulja, ova nabrojana mogu djelovati na imunološki sustav i sama mogu uništavati mikroorganizme. Način uporabe je različit od ulja do ulja, pa je dobro da se za savjet obratite aromaterapeutu. Neka od njih mogu se nanositi nerazrijeđena na kožu, dok se druga moraju (!) razrijediti da ne bi došlo do alergije ili iritiacije. Sjetite se da su eterična ulja visokokoncentrirani preparati i mogu naštetiti zdravlju ako se neadekvatno koriste.

Od biljaka najpoznatiji su crni kim (Nigella sativa), neem (Azadirachta indica), ehinacea (Ehinacea ssp.), astragalus (Astragalus membranaceus), mačja kandža (Uncaria tomentosa), bazga (Sambucus nigra) i list masline (Olea europea). Kao i kod eteričnih ulja, treba se posavjetovati sa stručnom osobom. Pošto su autoimune bolesti danas jako raširene, neke od ovih biljaka se smiju uzimati, a neke su zabranjene. Uz to, ukoliko uzimate neke lijekove, potrebno je utvrditi da li postoji negativna križna reakcija s njima.

Od adaptogena najpoznatiji su ašvaganda (Withania somnifera), rodiola (Rhodiola rosea), sibirski ginseng (Eleutherococcus senticosus) i maca (Lepidium meyenii). I njihovu uporabu trebao bi preporučiti stručnjak zbog nekih križnih reakcija s lijekovima, mogućeg abortivnog djelovanja (npr. ašvaganda) ili zbog utjecaja na kardiovaskularni sustav (npr. sibirski ginseng). Zato je potrebna konzultacija sa stručnjakom, pogotovo ako uzimate neke lijekove ili imate određene medicinske smetnje koje rješavate samomedikacijom. Neke od ovih možete uzimati dulje vrijeme, a neke samo pred psihofizički napor.

Ne popuštajte – neprijatelji su još oko nas

Zapravo, oni su ovdje bili prije nas i bit će nakon što odemo s ovog svijeta. Treba se samo naučiti na suradnju s njima. COVID-19 nas je malo uzdrmao i pokazao nam da postoje i opasnija bića od nas samih. Sve mjere poput pranja ruku i distance trebaju biti naš stil života još neko vrijeme, ali ne zaboravite na našeg jedinog pravog borca protiv bolesti – na imunitet.

Živimo u blagoslovljenom vremenu kad u Hrvatskoj možemo kupiti ulje čajevca iz Australije, prah neema iz Indije i prah mace s Anda. Iskoristimo blagodati civilizacije da pomognemo svom imunitetu, uz odmor, vježbanje i dobru hranu.

Podijeli:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.